tesanj - grad kome se rado vracam

- najznacajniji spomenici kulture -
tesanj | o stranici | historija | geografija | hronologija | gradevine | legende | kontakt
nazad       TESANJ      naprijed

Tesanj, Kulturno-historijska bastina


          Tesanj je jedna od rijetkih sredina koja ima dugu kulturnu tradiciju i brojne historijske i kulturne spomenike. Od posebnih kulturno-historijskih vrijednosti na opcini Tesanj u bosnjacku spomenicku bastinu spadaju: Gazi Ferhad-begova dzamija (Ferhadija), Gazi Ferhad-begov mezar, jezgro stare carsije, Eminagica konak, Sahat-kula, Musalla, stari most na Krndiji, Mezar pjesnika Muse Cazima Catica, te stara bosnjacka greblja na prostoru Tesnja.
          S pravom se u ovu kategoriju mogu ubrojati kao historijski spomenici i: stara tesanjska Tvrdava, stecci, ikone, pojedine zbirke (etnografska i etnoloska), te odredeni fondovi rijetkih knjiga i brojni predmeti materijalne kulture sa ovih prostora.

Tesanj, Najznacajniji spomenici kulture

Ferhadija dzamija



          Dzamiju je sagradio Ferhad-beg, sin Iskenderov. Bio je sestric turskog sultana Sulejmana Velicanstvenog. Dzamija je gradena oko 1564. godine. U svojoj dugoj historiji vise puta je stradala. Palile su je horde princa Eugena Savojskog prilikom njegova pohoda kroz Bosnu 1697. godine.
          Do Prvog svjetskog rata bila je presvodena kubetima, ali dolaskom austro-ugarske vojske ponovo je ostecena. Tada je sa Ferhadije skinut i odnesen olovni krov. Detaljnije opravke imala je 1786., pa 1882. i 1883. godine. Spada u red objekata koji su pod zastitom drzave.

Gazi Ferhad-begov mezar



          U dvoristu Ferhadije dzamije sahranjen je njen vakif i graditelj Gazi Ferhad-beg, umro 1568. godine. Bio je dobrotvor i zasluzna licnost za razvitak grada Tesnja.
          Na nisanu njegova mezara uklesan je epitaf, arapskim jesikom, nesuh pismom, sto je i najstariji islamski zapis u Tesnju.
          Tokom 1998. godine poduzeti su opsezni konzervatorski i drugi radovi na zastiti ovog mezara. To je dio duga prema ovom velikom covjeku.


 

Gornja carsija



          Carsija koja se razvijala oko Tvrdave, bolje reci u podnozju ove utvrde, veoma rano postala je srediste privrednog i kulturnog zivota Tesnja. Ona se razvijala uporedo sa razvojem trgovine i zanatstva u Tesnju. Carsija je imala brojne nedace, prije svega zbog pozara koji su joj nanijeli velike stete. I ratovi su nepovoljno uticali na njen razvoj. Princ Eugen Savojski ce je 1697. godine u ratnom pohodu porusiti i zapaliti.
          Snazan razvoj carsija ce imati u 17. i 18. vijeku, kada u njoj djeluju brojne trgovine i oko 40 zanata. Brojni karavanski putevi u to vrijeme vodili su prema Tesnju, pa su se otuda na ovom prostoru gradili hanovi i karavan-saraji gdje su prihvacani putnici i trgovci.

TVRDAVA




          Jedna je od najznacajnijih i prostorno najvecih tvrdava u Bosni i Hercegovini. Zauzima prostor od 6.296 metara kvadratnih. Tacno vrijeme njene gradnje nije poznato.
          Dugo je gradena i dogradivana. Zbog svog polozaja najvise je sluzila odbrani od neprijatelja. Sa Carsijom cini jedan skladan ambijentalni prostor bosanskog stila. Zbog njenog znacaja cesto su vrsene popravke i zastite njenih kula, kazamata, kapija, predvorja, tunela i drugih djelova.
          Gradnja je zapoceta jos u vrijeme Ilira. Dogradivali su je Rimljani a potom Slaveni, opet za potrebe odbrane.
          Tvrdava je za vrijeme Turaka imala stalnu vojnu posadu.
          Ovaj spomenik graditeljske arhitekture znacajan je za Tesanj, a i za Bosnu i Hercegovinu. Pod zastitom je drzave.


SAHAT-KULA




          U Bosni i Hercegovini (izgradena je) postojala je 21 sahat-kula. Tesanjska Sahat-kula podignuta je na pocetku 17. vijeka. Jedna je od cetiri koje i danas rade. Visoka je 18,5 metara. Sazidana je u podnozju Tvrdave na podrucju Gornje carsije.
          Sedamdesetih godina ovog vijeka Sahat-kula je temeljito popravljena.
          Do 1890. godine pokazivala je alatursko vrijeme, ali je te godine Fehim-beg Smailbegovic donio sahat koji pokazuje evropsko vrijeme. Taj sahat i danas radi.


 


Kameni mostic na Krndiji



          O ovom mostu malo se zna. Lokalna tradicija pripisuje mu starost od 500 godina. Nema nikakvih tragova o vremenu njegove gradnje. U literaturi ga spominju Mehemed Mujezinovic i Dzemal Celic navodeci da je "izveden u kamenu, polukruznog luka, raspona tri metra, sirine 1,80 metara.
          Prilikom izgradnje benzinske pumpe most je izolovan i nije dostupan za javnost.

Mezar pjesnika Muse Cazima Catica



          Mezar pjesnika Muse Cazima Catica nalazi se u greblju Objesenica u samom gradu. Pjesnik je ukopan 1915. godine. Prilikom proslave dvadesetpetogodisnjice drustva "Gajret" 1928. godine Caticu je podignut spomenik, a na nisanu su uklesani stihovi:

" Tupociva pjesnik odlicnog dara
Koji nije trosio casti ni sicara,
Vec bohemski zivio i cuvstveno pjevo
Dok ga udes ne doprati do ovog mezara. "

          Mezar mu je obnovljen 1987. godine.



MUSALLA


          Musalla je slobodan prostor pod otvorenim nebom na kome se obavlja dzuma-namaz.
          Vrijeme nastanka tesanjske musalle nije poznato. Tesanjska Musalla bila je u funkciji do pocetka Drugog svjetskog rata. Mihrab i mimbera gradeni su od kamena i dobro su ocuvani.


STECCI




          Na tesanjskom podrucju registrovano je 213 stecaka. Kategorisani su u 6 vrsta. Obicno se nalaze izvan naseljenih mjesta. Na tesanjskom podrucju registrovani su na slijedecim lokalitetima: Piljuzici, Bobare, Krasevo, Karadaglije, Jablanica, Vukovo, Sije, Trepce, Radusa. Najbrojniji lokalitet je Zlatici u Trepcu, gdje se na predjelu jedne glavice obrasle sumom nalazi 15 stecaka. Stecci sa najboljom obradom nalaze se pred dzamijom u Jablanici.

Eminagica konak



          To je najstariji i najljepsi objekat porodicnog graditeljskog naslijeda u Tesnju. Na prvom geodetskom snimanju Tesnja iz 1882. godine ucrtan je i ovaj objekat. Pretpostavlja se da je izgraden prije 1860. godine. Za vrijeme turske vladavine na ovim prostorima, upravljao je kajmakan (predstojnik).
          Dimenzije konaka su 13,40 x 11,46 metara. Danas je objekat u dosta losem stanju.


Tesanjske ikone



          Od stotinu tesanjskih ikona njih 74 radeno je tehnikom tempere na drvenoj ploci (dvije ikone imaju platno na ploci), 20 djela su grcke grafike 18. i 19. vijeka, pet ih je radeno u uljnoj tehnici na platnu ili drvetu, a jedna je radena u tehnici ulja na limu.
          Ikone su nastale od polovine 16. do pocetka 20. vijeka. U zbirci su bosnaske, vojvodanske, slavonske, primorske, crnogorske, makedonske, srpske, dubrovacke, italokritske i venecijanske ikone. Domacih je 65, a 35 je uvezenih ikona i slika. Tesanjska zbirka je jedna od najvecih i najpotpunijih zbirki sakralnog karaktera u Bosni i Hertcegovini. Danas slicnu zbirku posjeduju samo Mostar, Sarajevo i Livno. No, tesanjska zbirka ikona odlikuje se svojom izvornoscu, i kao takva veoma je znacajna za naucnu javnost.

Biblioteka Tesanj



          Prvi tragovi knjige i bibliotekarstva na ovom podrucju pojavljuju se jos u davna vremena. Brojni prepisivaci knjiga bili su u Tesnju jos u 16. vijeku. Bibliotekarstvo na ovim prostorima ima tradiciju.
          Narodna biblioteka u Tesnju osnovana je 1946. godne kao institucija modernog tipa. Njen pocetni fond pri osnivanju iznosio je 500 knjiga dobijenih od gradana, iz privatnih biblioteka, te biblioteja pojedinih drustava koja su u to vrijeme jos djelovala u Tesnju. Knjizni fond Biblioteke raste i u 1968. godini, kada se otkupljuje poznata privatna biblioteka Hamida Dizdara, knjizevnika i kulturnog radnika iz Sarajeva. To je vrijeme kada Biblioteka raspolaze sa fondom koji je uvrstava u red razvijenih ustanova u Bosni i Hercegovini.
          Sadrzaj otkupljenog fonda od porodice Hamida Dizdara zavrijeduje posebnu paznju. Tu je i 1.200 jedinica rijetke knjige, brojne su knjige s potpisom autora. Bogata historijska grada i brojni rukopisi, te stara periodika cine posebnu dragocijenost.
          Od periodicnih publikacija u tesanjskoj biblioteci posebnu vrijednost cine listovi: "Bosna", "Bosnjak", "Bosanska vila", "Nada", "Behar", "Gajret"; novine: "Sarajevski cvjetnik", "Bosna", i drugi. Od rukopisa koje treba istaci su rukopisi Muse Cazima Catica, Matosa, Maka i Hamida Dizdara, Kulenovica te brojnih kulturnih, javnih i knjizevnih radnika iz svijeta koji su gradu prikupljali i istrazivali u BiH.
          Najstarija knjiga u Biblioteci je iz 1603. godine, a brojne su knjige iz 17. i 18. vijeka. Biblioteka sada posjeduje vise od 50.000 knjiga i 5.200 jedinica periodicnih publikacija.


Design by KABOSS