tesanj - grad kome se rado vracam

- geografija -
tesanj | o stranici | historija | geografija | hronologija | gradevine | legende | kontakt
nazad       TESANJ      naprijed



Prirodne osnove razvoja podrucja



- Tesanj lezi medu brdima uz rijecicu Tesanjku na 230 metara nadmorske visine. Nedaleko od Tesnja, na izlazu u Jelah i Tesanjku, je rijeka Usora. Ova rijeka svojim vecim dijelom protice kroz opcinsko podrucje Tesnja (Vrela - Tesanjka u duzini od 16,5 kilometara) i veliko je bogatstvo u vodnom, gradevinskom i lovnom smislu. Citav tok ove rijeke je ravnicarski predio opcine.
- Drugi dio opcinskog podrucja je brezuljkast i cini obronke Posavine. Zbog takvog polozaja tesanjsko podrucje je bogato sumom, vocnjacima i izvorima. Ne oskudijeva ni poljoprivrednim zemljistem veoma pogodnim za proizvodnju poljoprivrednih kultura: psenice, kukuruza, zobi, krompira te drugih poljoprivrednih proizvoda; paradajza, krastavaca, paprike, kupusa i brojnih drugih.
- Na vise mjesta na opcini nalaze se izvori mineralne vode (Oras Planje, Radusa, Crni Vrh). Ovi izvori povezani su u jednom nizu u rasponu od 10 kilometara. Podrucje je bogato i rudama. Tu su znatne kolicine uglja, zeljeza, betonita, krecnjaka, kvarcnog pijeska, ukrasnog kamena, arsena i bakrene rude.
- Klima na ovim prostorima je kontinentalna, a zbog zaklonjenosti ovog prostora brdima i sumama hladniji uticaji sa sjevera su smanjeni, tako da su rijetke velike hladnoce, dok su ljetni dani dosta topli i sa odredenim oscilacijama.
- Povoljan polozaj i klima ovih prostora, koja se vremenom nije mijenjala, pogodovala je da covjek na ovom prostoru boravi jos od pradavnih vremena.
- Ovu konstataciju potvrduje posebno Usorska dolina koja je jedno od najstarijih obitavalista ljudi Bosne i Hercegovine.
- Prvi podaci o zivotu ljudi u starije kameno doba u Bosni i Hercegovini otkriveni su na ovom podrucju. Istrazivanjem lokaliteta na Usori od strane Dure Baslera, te Zavoda za zastitu kulturnih spomenika BiH, a posebno prema misljenju prof. dr. Srecka Brodara iz Ljubljane, nalazi na Usori pripadaju starijem paleolitu. Sve ovo dodatno pojacava znacaj iskopina navedenog lokaliteta.
- Brojni tragovi kasnog srednjeg vijeka kao da su prosuti na mnogim mjestima opcinskog podrucja. Njih nalazimo u Vrelima, Miljanovcima, Kalosevicu, Radusi, Trepcu, Paklenici kod Tesnja, tesanjskoj gradini i drugim mjestima.




Neke osobenosti razvoja stanovnistva



- Opcina Tesanj do zavrsetka rata (1992. - 1995.) godine obyhvatala je prostor od 223 kilometra kvadratnana kome su se nalazila 24 sela i jedno gradsko podrucje. Cijelo podrucje karakterisala je jedna posebna historija i kultura zajednicka stanovnistvu razlicite nacionalne pripadnosti. Vecinu stanovnistva cine Bosnjaci, a zatim Hrvati i Srbi.
- Formiranjem opcine Usora 1998. godine i izbijanjem rata (1992. - 1995.) demografska slika ovog prostora se mijenja. Prislo se izradi nove demografske karte, ali istrazivanja do ovog vremena nisu zavrsena. Neke pokazatelje o stanovnistvu pruzaju nam podaci iz perioda 1971. - 1991. godina. Ovaj vremenski granicnik uzimamo iz razloga sto je u periodu od 31.3.1971. godine do 31.3.1981. godine porast stanovnistva na opcini iznosio 8.999, dok je ovaj porast u periodu izmedu 1.4.1981. i 31.3.1991. godine bio 4.698 stanovnika. Primjetno je da se broj stanovnika smanjio u zadnjem periodu. Na ovo stanje nije uticala smrtnost stanovnistva, a ni iseljavanje, nego bioloski procesi, te ekonomski, socijalni i kulturni cinioci. Smanjenje nataliteta uslijedilo je zbog veceg stepena urbanizacije i povecanja broja zaposlenosti na ovom prostoru. S druge strane ovi podaci ukazuju da ovo podrucje ima mladu populaciju stanovnistva. Od 1971. godine pocinje opadanje poljoprivredno aktivnog stanovnistva u ukupnom stanovnistvu sto je opet karakteristika urbane industrijalizacije ovog podrucja.



Drustveno-ekonomska funkcija



- Vracati se na pocetke privrednog razvoja Tesnja odvelo bi nas u daleku proslost. Tesanj se privredno pocinje razvijati krajem 16. i pocetkom 17. vijeka. Kontinuitet razvoja s odredenim oscilacijama zadrzao se do danasnjih dana. Poseban kvalitet cine mladi kadrovi, kojima Tesanj i u ovom trenutku ne oskudijeva.
- Krajem osamdesetih godina otpoceo je ubrzani razvitak privredenog sektora i privatnog poduzetnistva. Registrovano je 1.100 samostalnih subjekata sa 72 vrste razlicitih djelatnosti.
- U Tesnju je pocetkom 1998. godine bilo registrovano 300 preduzeca i 1.400 samostalnih privatnih radnji razlicitih djelatnosti. Zaposleno je 4.599 radnika. Do izrazaja sve vise dolazi kvalitet proizvoda.
- Tokom 1997. godine izvezeno je robe u vrijednosti 25 miliona njemackih maraka, sto je jedna cetvrtina izvoza u BiH.
- Tesanj ima ambicije postici punu zaposlenost postojecih kapaciteta i financijski ucinak od 350 miliona maraka koji je ostvaren u predratnom periodu, 1991. godine, prevazici. Tada je na opcini bilo zaposleno oko 8.000 radnika, a ukupan izvoz u vise zemalja svijeta iznosio je 60 miliona maraka.
- No, krenulo se. Investiciona ulaganja u razvojne ili biznis programe vec daju i prve rezultate. Izgraduju se novi kapaciteti u oblasti privrede, trgovine i ugostiteljstva, u infrastrukturi. Razvojni planovi u poljoprivredi se ostvaruju. U oblasti komunalnih djelatnosti ulozena su znacajna sredstva. Nova se ulazu za poboljsanje i povecanje vodnih kapaciteta za gradanstvo i privredu. Razvoj privrede i opcinskog podrucja Tesnja prate svojim kapitalom i banke sa ovog podrucja ili druge sa sjedistem u Tesnju,


Design by KABOSS