Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

tesanj - grad kome se rado vracam

- historija -
tesanj | o stranici | historija | geografija | hronologija | gradevine | legende | kontakt

nazad       TESANJ      naprijed


Tesanj


Period rane historije


O postojanju znacajnijeg gradskog naselja na prostoru usorske doline u predosmanlijskom dobu za sada u historijskoj gradi nema potvrde. Kako je razvitak svakog grada uvjetovan ne samo njegovim geografskim odlikama, polozajem, nego i njegovim funkcijama, bice potrebno iznijeti osnovne podatke o razvoju grada Tesnja kao urbane sredine.
Brojna ispitivanja, iako, jos nedovoljna dovode nas do veoma zanimljivih saznanja o historijskim tokovima i drustvenim odnosima koji su imali uticaj na razvitak i preobrazaj Tesnja. Sve to dobija na znacaju ako imamo u vidu burne dogadaje i civilizacijske uticaje na ovim prostorima Bosne i Hercegovine. Zivot i razvitak grada modu da poremete ratovi, pozari, vremenske nepogode i epidemije. Sve ove nedace nisu zaobisle ni Tesanj. Pod uticajem takvih dogadaja Tesanj je u odredenim okolnostima stagnirao, ali i mijenjao svoj izgled.
Prvi pomen Tesnja pada u 1461. godini. Zapravo, on se tada pominje pod tim imenom u Povelji kojom kralj
Stjepan Tomasevic svome stricu Radivoju Krsticu uz ostalo daruje i "na Usori grad Tesanj".
Period rane historije ovih krajeva poznat je jos od kamenog doba. Naime, na uscu rijeke Usore u Bosnu (Karuse), na lokalitetu zvanom Kamen, 18 kilometara nizvodno od Tesnja, pronadeni su predmeti iz paleolita. To je potvrda da je ovdje naseljavanje pocelo veooma rano. Iz tog perioda na Trebackom brdu pronaden je veoma lijep primjerak musterijanskog sila (rad od kamena) i drugi predmeti u to vrijeme potrebni za lov i ribolov. Podatke dalje mozemo crpiti i iz ostalih vremenskih perioda: srednjeg kamenog doba (MEZOLIT) i mladeg kamenog doba (NEOLIT) koji potvrduju i pruzaju dokaze o izradi oruda za obradu zemlje. U to vrijeme pojacava se naseljavanje dolinom rijeke Usore.
I naredni periodi, bronzano i zeljezno doba, karakteristicni su po rasporedu stanovnistva i predmetima koji se izraduju za poboljsavanje uslova zivota.
Bronzani nalazi iz Tesnja i sire okoline imaju veliki znacaj za utvrdivanje historijskih cinjenica ovog kraja, a i sire. Na Paklenici, brdu s lijeve strane gradskog naselja, u tri grobnice pronadeni su predmeti koji izradom i brojem narucito skrecu paznju. U njima su nadeni primjerci bronzanog bodeza, kopalja, ukraseni bronzani kelt, veci broj malih dugmadi za odjecu i jedna bronzana britva. Takoder su pronadeni i djelovi posuda. Na drugim lokalitetima uslijedice pronalazak brojnih predmeta iz navedenog perioda pa ce stoga Ciro Truhelka uzeti za pravo da zakljuci da nalaze bronze u tesnju i blizoj okolici svjedoce da je Tesanj u srednjem vijeku "glavno sijelo zupe usorske". Po tome se moglo zakljuciti da je Tesanj imao znacajnu ulogu u rasporedu naselja ovog prostora.
Period zeljeznog doba u ovim krajevima potiskuje izradu oruda i oruzja od bronze i bakra sto potvrduju arheoloska iskopavanja na Tvrdavi u Tesnju, kada je nadeno dosta predmeta, vrhovi strijela i drugi predmeti od zeljeza.




DOBA RIMSKE VLADAVINE



Tesanj pod rimsku vlast dolazi u 1. vijeku stare ere. To je period kada na ovim prostorima prestaje prahistorijsko doba. Vrijeme je to nove kulture koja se ugleda u uvodenju pisma kao masovne komunikacije, te ustrojstva pravnih normi i pisanih zakona.
Rimljani za svoje vladavine od sest vijekova na ovim prostorima rade na popravci Tvrdave u Tesnju koja im, kao i njihovim prethodnicima Ilirima, sluzi, prije svega, za odbranu. Na prostoru Bosne i Hercegovine, pa i na ove, dosli su radi osvajackih ambicija i eksploatacije bogatstva: rudnog blaga, suma i jeftine radne snage. Kao potvrda njihovog djelovanja na ovim prostorima govore iskopavanja vrsena na Tvrdavi 1981. i 1982. godine. Tada su na Tvrdavi pronadeni dijelovi krovne opeke, zeljezno orude i oruzje.



DOLAZAK SLAVENA



Rimljane nasljeduju Slaveni. Oni u Tesanj dolaze sa sjevera i odmah se naseljavaju dolinom Usore. To je vrijeme kada se formira zupa Usora, a grad (tvrdava) Tesanj postaje sredistem te Zupe. U kasnijem periodu zupa Usora se siri i u njen sastav ulaze gradovi (tvrdave): Doboj, Dobor i Srebrenik. Dolaskom u ove krajeve Slaveni donose svoje obicaje, nacin zivota i rada. I sami prihvataju dio kulture i obicaja koje zaticu. Nastavljaju se baviti zemljoradnjom i stocarstvom. Brojni nazivi mjesta (toponimi) govore o prisustvu i djelovanju Slavena u ovim krajevima: Paklenica, brdo nadomak Tesnja, Trzna, voda u Mekisu, i drugi.
Prvi historijski zapisi o ovim krajevima pojavljuju se u 13. vijeku, kada je u selu Osredak, naden jedan natpis kojeg je pisao dijak kneza Hrvatina sto pokazuje da su ovi krajevi u to vrijeme bili u posjedu bosanske vlasteoske porodice Hrvatinica.
Bogatstvo toponoma koji podsjecaju na to doba potvrda su iznesenog (naselja: Hrvatinovici, Vukovo, Banovo brdo).
Ovo je vrijeme kada ce poceti i krstaski ratovi koji ce imati uticaja i na ovaj prostor.
Period pohoda Turaka ka sjeveru poslije Kosovskog boja pocece da mijenja sliku stanja u Bosni. Njeno stanovnistvo u turskoj vojsci vidi spasioce od katolicke crkve. Godine 1415. po nalogu ugarskog kralja Sigmunda austrougarska vojska stize pod grad (tvrdavu) Doboj, ali tu vojsku Bosanci uz pomoc turske vojske poraze. OD tada Turska je sve vise prisutna u Bosni, a u svojim vojnim pohodima sve vise napreduje.
Tesanj Turci osvajaju 1512. godine, a pod njihovom vladavinom ostace sve do 1878. godine.
Dolaskom Turaka granica od Tesnja pomjera se dalje prema sjeveru. Tesanj ostaje u pozadini i pocinje se razvijati u uslovima mira.
Od 1526. godine u Tesnju imamo Ferhad-bega, cifluk sahibiju, koji ce se poslije Mohacke bitke 1526. godine za duzi period nastaniti u Tesnju i biti imanovan nadzornikom Gazi Husrev-begova vakufa, osnovanog na lijevoj strani rijeke Usore. Pored ostalog, Husrev-beg je u tesanjskom kraju uvakufio slijedeca imanja (koja su poznata pod imenom Muhamed Celebije, sina Ahmet-begova): sela Omanjska i Planje, Kozamadina (Kuzmadina), Gornja i Donja Modrica, te Klince blizu Tesnja. Bila je to prva vakfija na ovom podrucju napisana pred serijatskim sudom i tako dobila zakonsku moc krajem 1531. godine, a odnosila se na dzamiju, hanikah, mekteb i musafirhanu.
Vakufska imovina Gazi Husrev-bega zauzimala je prostor od dvadeset i jednog sela.
Vec smo rekli da se rani razvitak Tesnja ne moze pratiti bez licnosti Ferhad-bega. Nesto ga je vezalo za ovaj kraj. Otac mu, Iskender-beg, takoder je bio u slicnoj sluzbi. Ferhad-beg je blizi rod Gazi Husrev-bega, te je tako u rodbinskoj vezi sa Sultanom Sulejmanom II Velicanstvenim, pa otuda i nije cudo sto ga je Gazi Husrev-beg imenovao za svoga vojvodu. Ferhad-beg osniva svoj vakuf na desnoj strani rijke Usore. I on ce uvakufiti svoju dzamiju FERHADIJU (poznata kao carsijska dzamija), zatim medresu, karavan-saraj (objekte za prihvat putnika i robe). Poklonio je 32 ducana, sela Caglice i Jablanicu, mlinove u Radusi.POred toga poklonio je i veliku kolicinu novca, a namjenio ga je za odrzavanje vakufa i placanje ljudi na ovim vakufima.
Ferhad-beg se s pravom smatra osnivacem grada Tesnja. Umro je u Tesnju 1568. godine. Ukopan je pred svojom dzamijom gdje mu je podignut dostojanstven spomenik.
Zahvaljujuci ovim vakufima Tesanj pocinje napredovati u privrednom, kulturnom i komunikacijskom pogledu. Od 1531. godine Tesanj je u sastavu travnickog (Bosna Brod) kadiluka. Potom je samostalan kadiluk u bosanskom sandzaku. Pri administrativnoj podjeli Bosne 1865. godine potpao je pod banjalucki sandzak.
Od 16. vijeka, tacnije sredine tog vijeka, pored kadija u Tesnju su i vojvode. Izmedu 1703. i 1710. godine osnovana je tesanjska kapetanija. Od 1705. godine Tesanj ima svog zastupnika u ajanskom vijecu, sto se sastajalo u Travniku bar jednom godisnje.
To je period kada se Tesanj ubrzano razvija. Vec 1541. godine imao je 48 sela, a 1639. godine 70. Zanatstvo i trgovina napreduju. U tom periodu registrovano je u Tesnju 25 zanata: 19 je kozara, 9 cizmadzija, 9 papucara, 17 terzija (krojaca), 10 berbera, 6 sabljara i brojni drugi.
Prema Sidzilu (sudskom registru) kojeg su vodile tesanjske kadije (1639.-1642.) Tesanj se razvijao u pravcu orijentalne kasabe - grada. U njemu su tada postojale tri dzamije (Sultan Selimova, Gazi Ferhad-begova i Hazdi Omerova). Tu je i 300 kuca rasporedenih u mahale. Grad je imao potpuno ustrojenu vlast sa spahijama, begovima i ulemom razlicitih polozaja (od kojih se spominju hodze, imami, muderisi i sejh, te vladajuci sloj kojeg su cinili zanatlije, trgovci, vojno-upravni funkcioneri, dizdari, kadije i drugi).
Drustveni i privatni razvoj Tesnja nadgleda i kontrolise "abu baba - Nurrullah" 9vrhovni kontrolor) zanatstva i trgovine u turskom Carstvu.
U tako miran razvitak Tesnja umijesat ce se dogadaji iz 1683. - 1699. godine, odnosno vrijeme drugog Beckog rata, cije ce posljedice osjetiti i ovaj prostor (kraj). To je vrije pohoda Princa Eugena Savojskog na Bosnu. Dosta zla nanijece gradu (naselju) kojeg ce spaliti, ali tesanjsku tvrdavu nece osvojiti. To je jedina utvrda koju u svojim pohodima nije osvojio.
Nakon Karlovackog mira 1699. godine Tesanj ce kao pogranicna zona sa utvrdenjem dobiti znacajnije mjesto osmanlijske imperije. Oko 1703. godine podignuce se donji grad (dio tvrdave) koji ce biti u funkciji odbrane. U to vrijeme pada i osnivanje tesanjske kapetanije.
Dolazi vrijeme burnih dogadaja u historiji Bosne, pa i Tesnja. Dolazi vrijeme gladi, hara kuga, veliki su nameti - porezi za najnize slojeve stanovnistva. Sve se to tesko podnosi, sto dovodi do velikog nezadovoljstva i pobuna. Te pobune vlast zeli suzbiti sto ce dovesti do otvorenih sukoba, pa i velike pobune, 1747. godine. I na prostoru Tesnja dizu se nizi slojevi bosnjackog stanovnistva; seljaci, sitne spahije, dio muslimanskog svecenstva, a sve je uperno protiv vladajuceg sloja - kadija, ajana i kapetana. Voda bune je tesanjski kadija Abdurahman Muharremija. Buna se prosirila na Sarajevo, Mostar i Livno. To je jedna od najvecih seljackih buna, po svemu slicna bunama u evropskim zemljama toga doba. Ovu bunu ugusice bosanski vezir Mehmed-pasa Kukavica krajem 1753. godine, a voda bune Muharremija tragicno ce zavrsiti iste godine kod Zvornika.
U proslim vijekovima Tesanj je imao veliki broj obrazovanih ljudi. Znanje su sticali u Bosni, ali i u inostranstvu. Veoma rano pojavilo se skolstvo, pominju se u Tesnju tri medrese, jedna uciteljska skola, te 16 mekteba. I druge konfesije imale su svoje skolske i druge institucije. Knjige se prepisuju, mnogo citaju i nabavljaju. Otvaraju se biblioteke pri navedenim institucijama, ali i raste broj privatnih fondova knjiga kod imucnih porodica u ovom gradu. Otvaraju se citaonice u kojima se cita stampa i knjige.


AUSTRO-UGARSKI PERIOD



Tesanj ce u Austrijske ruke pasti 4. septembra 1878. godine.Tada je vec bio skrsen otpor okupaciji Bosne i situacija je isla ka smirivanju. Na ovim prostorima pocinje gradnja. Grade se putevi, zgrade za javni zivot (zgrada danasnje opcine), otvaraju se skole, apoteke i bolnice. Tesanj ce dobiti svoj prvi hotel. Ali Austro-ugarska u Tesnju zatice i tri medrese. Tesanj dozivljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva zapoceta jos 1630 godine. Razvoj bankarstva u Tesnju uticace na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini. Austro-ugarski period znacajan je za Tesanj i u poljoprivrednom pogledu. Vocarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi sljive, a dobar rod i kvalitet donijece priliv velikih sredstava iz inostranstva. U toku jedne sezone Tesanj ce izvoziti u Europu do 100.000 tona sirove i suhe sljive. I druge aktivnosti bice zapazene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokrecu prvi muslimanski knjizevni casopisi - Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i stampanje obezbjedivao je Tesnjak Adem-aga Mesic. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tesanjski pisac Musa Cazim Catic.
Prestankom Austr-ugarske vlasti Tesanj ce uci u sastav novoformirane drzave SHS i tada pocinje stagnacija u njegovom razvoju. To se tesko podnosi i stanovnistvo pocinje da se raseljava. Odlazi u okolna mjesta sa jacim komunikacijskim vezama, u Teslic i Doboj. Ukida se tesanjski srez i funkcija ove administrativne jedinice slabi.


RAZVOJ TESNJA U NOVIJE DOBA



U vrijeme kada funkcije grada slabe dolazi i vrijeme Drugog svjetskog rata.
U narodnooslobodilackom pokretu - borbi protiv okupacije te4sanjsko podrucje dalo je 2.800 boraca od kojih je 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, sto se, nazalost, nije ostvarilo ni u bivsoj drzavi Jugoslaviji.
Oslobodenje je Tesanj docekao sa hipotekom, obzirom da je iz Tesnja bio doglavnik NDH adem-aga Mesic. Ponovo se iz Tesnja ljudi sele. Jedan dio stanovnistva odlazi u Banovice, Zenicu i Sarajevo. Ponovo je nastupilo vrijeme stagnacije. U Tesnju vlast uzima srpski (iako manjinski) ruralni zivalj. U vrijeme objave Rezolucije Inform-biroa protiv Komunisticke partije i Josipa Broza srpski zivalj se opredjeljuje za Staljina i Sovjetski Savez. To ce imati za posljedicu smjenjivanje srpskog aparata vlasti na svim nivoima. Vlast preuzima domace, mahom gradsko stanovnistvo. Pocinje reorganizacija sreskih odbora. Dolazi do preporoda. Jaca perspektiva razvoja komune. Uspostavlja se motorna, drvna i tekstilna industrija. U pogonu je Fabrika gradevinskog materijala "Usora" Jelah. Pojacava se urbanizacija prostora, odnosno podrucja.
Ipak potrebno je spomenuti da ce Tesanj doci pod svojevrstan embargo u oblasti industrijskog razvoja, ali i u drugim oblastima razvoja u vrijeme pokreta "Mladi Musliman", pocetkom sezdesetih godina. U tom pravcu Tesanj je jako uporiste. No, razumnom politikom i mudroscu ljudi sa ovih prostora ta blokada bice razbijena, pa ce Tesanj krajem 70-tih godina naglo krenuti u svom razvoju. Uz privredne subjekte pocinje gradnja komunikacija, institucija zdravstva i obrazovanja.
Zahvaljujuci prije svega patriotizmu i svijesti svojih gradana Tesanj se i u ovom ratu (1992.-1995.) odbranio, sacuvao stanovnistvo i dobra. Agresija na Bosnu i Hercegovinu nije docekana nespremno. Iako sa malo materijalno-tehnickih sredstava, uz dobru organizacijsku osnovu (Patriotska liga, Teritorijalna odbrana, Operativna grupa 7 Jug, 37 divizija 3. korpusa Armije Bosne i Hercegovine, te jedinice MUP-a) sacuvan je prostor, a agresor porazen.
Specificnost ovog prostora je njegovo okruzenje u periodu agresije. Padom Doboja i Teslica pod srpsku okupaciju, zapravo protjerivanjem nenaoruzanog muslimanskog i hrvatskog stanovnistva na samom pocetku agresije, oko 30.000 prognanika naslo se u Tesnju. Taj broj se kasnije uvecava novim prognanicim iz Dervente, Bosanskog Broda i Prnjavora. U periodu Juni 1993. - April 1994. godine nastupice totalna blokada ovih prostora. Nju ce, prije svega, omoguciti 111. HVO brigada iz Zepca, saradujuci direktno sa cetnicima u napadima na tesanjske prostore. Jedina pomoc dolazila je od OUN-a u snadbijevanju hranom i djelimicno odjecom putem Akcije "Padobran".
I u takvim okolnostima rad se ne prekida. Sve se preusmjerava na namjensku proizvodnju za ratne potrebe. Tesanj je zajedno sa stanovnistvom opcina Doboj i Teslic angazovao u odbrani ovih prostora preko 11.000 boraca svrstanih u pet brigada, tri iz Tesnja i po jedna iz Doboja i Teslica. Na ovim prostorima djelovala je i 110. HVO brigada Usora, te vise samostalnih bataljona i ceta. Neprijatelju su naneseni teski gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici. Unisteno mu je 110 tenkova i drugih oklopnih sredstava.



Design by KABOSS